Uvod
Cilj, obim i struktira
“Proces pristupanja je danas rigorozniji i sveobuhvatniji nego u prošlosti. Ovakvo stanje odražava evoluciju politika EU, kao i lekcija naučenih iz prethodnih procesa proširenja. (…) Vladavina prava se sada nalazi u središtu procesa proširenja. Novi pristup, koji je Savet podržao u decembru 2011.godine, znači da zemlje moraju da se pozabave pitanjima, kao što je reforma pravosuđa (…) u ranoj fazi pristupnih pregovora. Ovo doprinosi vremenu koje zemlje imaju kako bi razvile dobre rezultate kroz implementaciju reformi, čime se osigurava da će reforme biti duboko ukorenjene i nepovratne. Ovaj novi pristup (…) će oblikovati rad Komisije sa zemljama kandidatima za proširenje.”
Strategija proširenja i glavni izazovi 2013-2014, Evropska komisija, Brisel, 2013.godine
- Ova Funkcionalna analiza predstavlja sveobuhvatnu procenu trenutnog stanja u sistemu pravosuđa Srbije, uz navođenje opcija i preporuka za potrebe inicijativa za reformu pravosuđa Srbije u smislu zahteva Poglavlja 23 Pravne tekovine EU. Funkcionalna analiza predstavlja zajednički zahtev Evropske komisije (EK) i srpskih vlasti, pred početak pregovora o Poglavlju 23, kako bi se upotpunio proces pregovora, a kako bi dizajn i struktura pregovora bili zasnovani na detaljnim konsultacijama sa obema stranama. Funkcionalna analiza daje osnovu srpskim vlastima za razvijanje Akcionog plana za pridruživanje za Poglavlje 23 i ažuriranje postojećeg Akcionog plana za implementaciju Nacionalne strategije za reformu pravosuđa 2013-2018 (NSRP). Pored toga, Funkcionalna analiza takođe prikazuje objektivnu osnovu trenutnog učinka sektora, što daje mogućnost Srbiji da proceni uticaj budućih inicijativa za reformu pravosuđa.1
- Funkcionalna analiza se sastoji od procene spoljnog učinka i procene unutrašnjeg učinka. Procena spoljnog učinka (Deo 1) ispituje koliko dobro pravosudni sistem Srbije služi svojim građanima, u smislu efikasnosti, kvaliteta i pristupa uslugama pravosuđa. Procena unutrašnjeg učinka (Deo 2) ispituje unutrašnje funkcionisanje sistema i na koji način se upravlja različitim funkcijama kao što su upravljanje i rukovođenje, finansijski i ljudski resursi, IKT i infrasturktura, za potrebe pružanja usluga.2 Ove dve procene naglašavaju različite aspekte učinka sektora i treba ih posmatrati zajedno.3 Funkcionalna analiza ne daje procene o usaglašenosti Srbije sa evropskim zakonima i ne služi za potrebe pružanja pravnih saveta.
- Struktura Funkcionalne analize prati set pokazatelja navedenih u Okviru učinka (matrica u Aneksu 2 Izveštaja Funkcionalne analize), a sadržina je vođena relevantnim evropskim uporednim podacima, standardima i referencama. Okvir učinka je razvijen u tesnoj saradnji sa srpskim vlastima i EK, korišćenjem najboljih evropskih i međunarodnih praksi za merenje učinka u sektoru pravosuđa, a posebno je prilagođen kontekstu Srbije, uključujući institucionalno okruženje, karakteristične izazove Poglavlja 23 i preovlađujuće okruženje u smislu dostupnih podataka. Matrica Okvira ističe:
- oblasti za merenje učinka (efikasnost, kvalitet, pristup, itd.);
- pokazatelje učinka, u odnosu na koje se prave procene (pokazatelji odgovaraju podnaslovima navedenim u Izveštaju Funkcionalne analize);
- relevantne reference Poglavlja 23; i
- izvore podataka u srpskom sistemu.
- Funkcionalna analiza pokriva ceo sektor, ali se prvenstveno fokusira na sudove, jer su sudovi glavno sredstvo za pružanje usluga pravosuđa i primarne pravosudne institucije u Srbiji. Obim analize obuhvata sve vrste usluga i pokriva parnične i vanparnične aspekte građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog pravosuđa. Fokus je na stvarnoj implementaciji i svakodnevnom funkcionisanju institucija u sektoru koje pružaju usluge pravosuđa ljudima, a ne na ‘zakonu na papiru’. Obim obuhvata druge institucije u sektoru u onoj meri u kojoj one pružaju ili ograničavaju pružanje usluga sudova, uključujući: Ministarstvo pravde (MP)4 , Visoki savet sudstva (VSS), Državno veće tužilaca (DVT), sudove, javna tužilaštva, Pravosudnu akademiju, Kancelariju Ombudsmana, policiju, zatvore i profesionalne organizacije u sektoru pravosuđa (kao što su Komora, javni beležnici, privatni izvršitelji i medijatori).5 Funkcionalna analiza daje prioritet aspektima u ovom delokrugu, na osnovu dostupnih podataka, relevantnosti u odnosu na dostizanje zahteva Pravne tekovine EU i ciljeva nacionalnih politika. Funkcionalna analiza pokriva period izveštavanja od 1. januara 2010. godine do 30. juna 2014. godine.
- Glavna karakteristika ove analize je stavljanje akcenta na podatke i analizu. Procene su zasnovane na mešavini kvantitativnih i kvalitativnih podataka, uključujući statističke analize u upravljanju predmetima, podatke o finansijskim i ljudskim resursima, anketu o percepciji pravosuđa, anketu o dostupnosti pravde, procesne mape, pravne analize, analizu postojećih istraživanja, razgovore sa fokus grupama, radionice i ključne informativne razgovore. Svaka procena navedena u Funkcionalnoj analizi zasnovana je na podacima iz više izvora, koji su upoređeni, kako bi se predstavila što realnija i objektivnija slika.6
- O preciznom definisanju prioriteta i redosledu sprovođenja preporuka će odlučiti srpske vlasti, kao deo njihovog Akcionog plana za pristupanje u okviru Poglavlja 23. I pored toga, od tima Funkcionalne analize je zatraženo da prikaže preglednu listu glavnih prioriteta, čiji će napredak biti od presudnog značaja za unapređenje učinka u skladu sa evropskim standardima. Ovi podaci su navedeni u sledećem odeljku, Opšti zaključci i prioriteti.
-