Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Analiza unutrašnjeg učinka > Upravljanje infrastrukturom

Pregled poglavlja

  1. Generalno, stanje u kojem se nalazi sektor pravosuđa je jako loše. Zahvaljujući novoj mreži sudova Srbija dostiže prosek Evropske unije kad je u pitanju broj lokacija sudova na 100.000 stanovnika. Međutim, većina objekata je između 30 i 60 godina starosti i u poslednjih 20 i više godina samo su minimalno održavani. Električne instalacije u mnogim pravosudnim objektima su toliko loše da ne dozvoljavaju preko potrebne investicije u IKT. Jasno je da su neophodne značajne investicije u infrastrukturu kako bi se sistem osposobio da funkcioniše na način dosledan evropskim standarima.
  2. Nedovoljan kapacitet postojeće infrastrukture utiče na pružanje usluge. Postoji manjak sudnica u sudovima i kabineta (istražnih prostorija ) u javnim tužilaštvima. Mnoge zainteresovane strane su navele da loši uslovi rada predstavljaju značajan razlog za opadanje kvaliteta sudskih usluga. Sudovi obično okupiraju zgrade koje su klasifikovane kao kulturno nasleđe. Zbog toga je održavanje i renoviranje teško i skupo. Pored izazova koje predstavlja njihovo održavanje, neke zgrade nisu projektovane da služe kao sudovi i ne obezbeđuju funkcionalni prostor. U mnogim slučajevima, dvoje ili troje sudija dele isti kancelarijski prostor i koriste ove prostorije kao sudnice, što dovodi u pitanje privatnost i sigurnost. Uprkos tome, postojeće sudnice se ne koriste na najbolji način. Rasprave se održavaju samo ujutru, a raspored bi mogao biti gušći kako bi se omogućilo najbolje iskorišćenje ovih retkih resursa. Nedostatak prostora takođe predstavlja prepreku reformama koje bi unapredile pružanje usluga, kao što je osnivanje pripremnih odeljenja.
  3. Upravljanje objektima pravosudne infrastrukture nije delotvorno. Podaci su samo delimično dostupni i u sistemu ne postoje osnovne informacije kao što su broj objekata pod kontrolom i potvrda vlasništva. Odgovornosti su bile podeljene pa je MP pokrivalo objekte, a VSS i DVT operativne troškove. To je sad konsolidovano u okviru MP. Odsek za investicije MP, koji je trenutno zadužen za to pitanje, nema dovoljno kapaciteta u pogledu kadra, veština i sredstava da vrši svoju funkciju. Istovremeno, VSS i DVT nemaju kadar koji je tome posvećen, a nemaju ni plan kako da izgrade svoje kapacitete u tu svrhu. Stope isplate za kapitalne troškove su niske, a sredstva se rutinski gube ili preusmeravaju u procesu rebalansa budžeta kako bi se zadovoljile druge potrebe.
  4. Ne postoje projektantski standardi niti protokoli održavanja za sudove i javna tužilaštva. Ovo dovodi do neadekvatnog broja, veličine i tipa sudnica i tužilaštava kao i neadekvatnog pristupa za osobe koje imaju ograničenu mogućnost kretanja i radnih uslova u pravosudnim objektima koji su ispod optimalnih.