Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Analiza unutrašnjeg učinka > Upravljanje IKT-om

Pregled poglavlja

  1. Ovo poglavlje bavi se upravljanjem IKT-om 855 pri čemu se posebna pažnja posvećuje upravljanju, finansiranju i podršci, kao i meri u kojoj sistemi za upravljanje predmetima omogućavaju sudovima funkcionalnost neophodnu za poboljšanje efikasnosti, postizanje većeg kvaliteta i unapređenje pristupa sudovima.856
  2. Srpski pravosudni sistem još uvek ne koristi IKT kao alat za transformaciju. Odgovornost za IKT je fragmentirana. Potrebno je osnovati sveobuhvatnu upravljačku grupu, koju bi činili prvenstveno predstavnici pravosudnih institucija, koja bi uspostavila IKT politike, odredila prioritetne reforme i sprovela dugoročno planiranje unutar pravosudnog sistema. Bez ovakve koordinacije, odluke o investiranju u IKT donosiće se ad hoc i i dalje će zavisiti od donatira i dobavljača.
  3. IKT ne raspolaže dovoljnim sredstvima i neke od osnovnih potreba nisu zadovoljene na adekvatan način. Hardveri su često stari; internet konekcije nisu teritorijalno ujednačene; kapaciteti servera su slabi; u mnogim sudovima nedostaju adekvatna sredstva za skeniranje. IKT pismenost je generalno na niskom nivou u pravosuđu, a osnovna kompjuterska obuka za sudije, tužioce i sudske službenike se ne organizuje. Nekolicina sudova nema zaposlene zadužene za IKT podršku, dok drugi nemaju dovoljno ljudi ili su oni zaposleni na određeno vreme ili nedovoljno obučeni. Fluktuacija IKT stručnjaka je visoka a razvoj internih IKT kapaciteta biće od ključne važnosti za efikasnost poslovanja i održivost.
  4. Pravosuđe koristi razne nepovezane IKT sisteme za procesuiranje predmeta, upravljanje predmetima i upravljanje dokumentacijom. Glavni sistem koji se koristi u osnovnim i višim sudovima (AVP) može da obezbedi veću funkcionalnost nego što je to sada slučaj. Međitim, još od njegovog uvođenja 2010. godine, obuka o AVP-u nije organizovana. Kontinuirani razvoj je ograničen nedostatkom sredstava i interesovanja za donošenje odluka zasnovanih na dokazima. Novi sistemi upravljanja predmetima uvode se u različitim sudovima i proces je veoma fragmentiran. U mnogim slučajevima, sudovi se i dalje oslanjaju na dokumente u popirnoj formi što duplicira rad postojećih sistema upravljanja predmetima i sistemi tek treba da usade promene ponašanja.
  5. Automatizovana razmena informacija je veoma ograničena unutar sektora. Razmena dokumentacije između prve instance i apelacionih sudova, sudova i tužilaštva i sudova i spoljnih institucija (kao što su policija i zatvori) u potpunosti je manuelna što dovodi do veće neefikasnosti, grešaka, kašnjenja u obradi predmeta i kašnjenja u primanju sredstava koja se duguju sudu ili drugim stranama. Pored toga, IKT je i dalje neiskorišćena u velikoj meri po pitanju razmene informacija o sudskoj praksi, pristupu uslugama ili lakšoj razmeni dokumentacije o profesionalcima u oblasti prava.
  6. IKT je „alat (…) da se unapredi sprovođenje pravde, da se omogući korisnicima pristup sudovima i da se ojačaju zaštitne mere propisane u članu 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima: pristup pravosuđu, nepristrasnost, nezavisnost sudija, postupak koji je pravičan i u razumom roku.“
    Trenutno se pravosuđe u potpunosti oslanja na dobavljače usluga (vendors), pri čemu je ta prevelika zavisnost povećala troškove i rizike, a umanjila interne kapacitete. Dobavljači usluga su trenutno odgovorni za ključne zadatke u okviru pravosuđa, od razvoja do održavanja, a dobavljači usluga poseduju i kontrolišu podatke. Ugovori favorizuju dobavljače usluga, a razlog za to u velikoj meri je odsustvo pregovara.
  7. Da bi postali efikasni u upravljanju sveobuhvatnih performansi sistema, sudovi, tužilaštva i Saveti moraju imati sadržajnu, tačnu i blagovremenu statistiku koju generiše sistem za upravljanje predmetima. Poslednjih godina postignuta su značajna poboljšanja, posebno kada je reč o sistemima za upravljanje predmetima i srpsko pravosuđe sada obiluje podacima. Kvalitet podataka varira, ali su oni u dovoljnoj meri pouzdani kako bi se omogućilo informisano donošenje odluka.857 Prikupljanje podataka i dalje zahteva značajan manuelni napor, čime se troši vreme, neefikasno je i uzrokuje greške.858 Ovo negativno utiče na dnevno funkcionisanje i sprečava veoma potreban prelazak na donošenje odluka zasnovanih na dokazima. Upravljanje IKT planiranjem i insvesticijama