Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Analiza unutrašnjeg učinka > Upravljanje ljudskim resursima

h. Rodna ravnopravnost u zapošljavanju u pravosuđu u Srbiji

  1. Rodna ravnopravnost u zapošljavanju izgleda prikladno u srpskom pravosuđu. Brojke koje je Srbija poslala CEPEJ (videti Tabelu 37) prikazuju više žena nego muškaraca profesionalnih sudija koji rade u sudovima svih nivoa. 846 Među predsednicima sudova u sudovima prve instance, procenat žena je veći od procenta muškaraca. Ovo se odražava u broju žena kandidata za mesto predsednika suda. 847 Međutim, kada je reč o predsednicima sudova druge instance, muškarci su daleko brojniji u odnosu na žene (videti Tabelu 38).
  1. Raznovrsnost unutar pravosuđa će omogućiti sticanje poverenja javnosti i prihvatanje pravosuđa u celini…. ono bi trebalo da bude otvoreno, a pristup treba omogućiti svim kvalifikovanih ljudima iz svih segmenata društva’’
    Većinu nesudijskog osoblja u sudovima čine žene. 850 Od ukupno 11,634 nesudijskog osoblja u 2012. godini, 10,345 (89%) su bile žene, prema podacima za 2012. godinu koje je Srbija poslala CEPEJ.
  2. Od ukupnog broja tužilaca, 55% su žene. Iako je procenat žena viši u osnovnim nego u višim javnim tužilaštvima, na svim nivoima, osim u Odeljenju za organizovani kriminal, žene čine skoro 50% svih tužilaca (videti Tabelu 39).
  1. Nasuprot tome, od osam zamenika Specijalnog tužioca za ratne zločine, sedam su muškarci, a samo je jedna žena.
  2. Raspoređivanje u Odeljenje za ratne zločine nosi određenu dozu prestiža, a plate zamenika u ovom odeljenju su prosečno tri puta veće u odnosu na plate redovnih tužilaca. Obrazac višeg statusa i plate tužilačkih pozicija koje popunjavaju muškarci mogu se videti ako se pogleda rod rukovodilaca tužilaštava (videti Tabelu 40).
  1. Prema podacima za 2012. godinu koje je Srbija podnela CEPEJ, 853 ne postoje posebne odredbe koje bi olakšale rodnu ravnopravnost u okviru procedura za regrutovanje ili napredovanje sudija ili tužilaca. Ovo možda odražava činjenicu da većinu sudija i tužilaca čine žene.
  2. Norveška agencija za saradnju, preko IMG, sarađuje sa VSS na povećanju jednakih mogućnosti za zapošljavanje i pristup pravosuđu.854 IMG preporučuje VSS da poveća svoje kapacitete za procenu i implementaciju prakse jednakih mogućnosti kroz čitav pravosudni sistem. IMG posebno podstiče VSS da obezbedi uspostavljanje transparentnih procesa za regrutovanje najboljih kandidata za pravosudne pozicije i uspostavljanje pravosudne discipline, bez obzira na rod. Takođe se preporučuje da VSS radi na promociji međusektorske saradnje između aktera radi pružanja jednakih mogućnosti.