Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Analiza unutrašnjeg učinka > Upravljanje finansijskim resursima

h. Finansijsko izveštavanje

  1. Finansijsko izveštavanje sudova je orijentisano ka tome da pokaže koliko se sudovi pridržavaju budžeta, ali to donosi malo vrednosti za upravljanje učinkom i planiranje. Pravosudnim sistemom se upravlja bez sveobuhvatnog razumevanja troškova pružanja usluga i njihovog odnosa prema rezultatima. Mada je sadržina primarnih finansijskih podataka, koje sudovi prikupljaju, sveobuhvatna, veći deo tih podataka se nikada ne automatizuje, razmeni ili analizira. Računovodstveni sistem nije delotvoran u registrovanju finansijskih obaveza, a računovodstvene kategorije nisu u skladu s pravosudnim procesima.
  2. Sudovi, tužilaštva, VSS. DVT i MP sastavljaju čitav niz izveštaja koji se ne analizairaju pravilno. Pravci izveštavanja nisu jasno definisani, te često jedan broj različitih institucija prikuplja iste podatke. U mnogim slučajevima, prikupljanje podataka nije automatizovano i zahteva ručno unošenje. To stvara dodatni pritisak na finansijsko osoblje u pravosuđu. Trezor i Ministarstvo finansija ne daju povratne informacije o izveštajima koje im podnose pravosudne institucije.
  3. Finansijsko izveštavanje se oslanja na niz pojedinačnih i zasebnih kompjuterskih aplikacija koje zahtevaju veliku količinu vremena zaposlenih i manuelni napor za procesuiranjem. 724 Te aplikacije nisu u stanju da importuju/eksportuju podatke i često zahtevaju ručno unošenje istih podataka, čak in a istoj lokaciji. Stoga su izveštaji podložni greškama i nisu uvek ažurirarni.
  4. Elektronske informacije o pravosudnom sistemu su tako organizovane da drže razdvojenim finansijske i nefinansijske podatke. Ne postoji interoperativnost između sistema računovodstva i raznih sistema upravljanja predmetima što bi omogućilo praćenje troškova nastalih u procesuiranju pojedinačnih predmeta, čak iako je svaki predmet pod jedinstvenim identifikatorom u svakom od sistema upravljanja predmetima.
  5. Od sudova se zahteva da obezbede raščlanjivanje rashoda prema izvoru finansiranje. Tako, fleksibilnost koja potiče od korišćenja dela sudskog budžeta finansiranim od sudske takse plaća se velikom količinom posla na obavezama izveštavanja.
  6. Rascepkanost koja ometa delotvorno upravljanje finansijskim informacijama je karakteristika čitave infrastrukture IKT u pravosuđu. Slično nekim drugim pokušajima da se kompjuterizuje upravljanje informacijama, automatizacija finansijskih informacija nije se razvijala uz neku koherentnu viziju arhitektire IKT i nije u saglasnosti s uobičajenim modelom podataka 726 Fragmentacija upravljanja podacima i skladištenje negira mogućnost svih ovlašćenih korisnika da pristupe podacima koji su im potrebni u formatu koji odgovara cilju upita. Kao što je već prodiskutovano u Poglavlju o upravljanju IKT, sistem upravljanja pravosudnim informacijama ne prati međunarodne standarde.727