Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Uvod

Cilj, obim i struktira

“Proces pristupanja je danas rigorozniji i sveobuhvatniji nego u prošlosti. Ovakvo stanje odražava evoluciju politika EU, kao i lekcija naučenih iz prethodnih procesa proširenja. (…) Vladavina prava se sada nalazi u središtu procesa proširenja. Novi pristup, koji je Savet podržao u decembru 2011.godine, znači da zemlje moraju da se pozabave pitanjima, kao što je reforma pravosuđa (…) u ranoj fazi pristupnih pregovora. Ovo doprinosi vremenu koje zemlje imaju kako bi razvile dobre rezultate kroz implementaciju reformi, čime se osigurava da će reforme biti duboko ukorenjene i nepovratne. Ovaj novi pristup (…) će oblikovati rad Komisije sa zemljama kandidatima za proširenje.”

Strategija proširenja i glavni izazovi 2013-2014, Evropska komisija, Brisel, 2013.godine

  1. Ova Funkcionalna analiza predstavlja sveobuhvatnu procenu trenutnog stanja u sistemu pravosuđa Srbije, uz navođenje opcija i preporuka za potrebe inicijativa za reformu pravosuđa Srbije u smislu zahteva Poglavlja 23 Pravne tekovine EU. Funkcionalna analiza predstavlja zajednički zahtev Evropske komisije (EK) i srpskih vlasti, pred početak pregovora o Poglavlju 23, kako bi se upotpunio proces pregovora, a kako bi dizajn i struktura pregovora bili zasnovani na detaljnim konsultacijama sa obema stranama. Funkcionalna analiza daje osnovu srpskim vlastima za razvijanje Akcionog plana za pridruživanje za Poglavlje 23 i ažuriranje postojećeg Akcionog plana za implementaciju Nacionalne strategije za reformu pravosuđa 2013-2018 (NSRP). Pored toga, Funkcionalna analiza takođe prikazuje objektivnu osnovu trenutnog učinka sektora, što daje mogućnost Srbiji da proceni uticaj budućih inicijativa za reformu pravosuđa.1
  2. Funkcionalna analiza se sastoji od procene spoljnog učinka i procene unutrašnjeg učinka. Procena spoljnog učinka (Deo 1) ispituje koliko dobro pravosudni sistem Srbije služi svojim građanima, u smislu efikasnosti, kvaliteta i pristupa uslugama pravosuđa. Procena unutrašnjeg učinka (Deo 2) ispituje unutrašnje funkcionisanje sistema i na koji način se upravlja različitim funkcijama kao što su upravljanje i rukovođenje, finansijski i ljudski resursi, IKT i infrasturktura, za potrebe pružanja usluga.2 Ove dve procene naglašavaju različite aspekte učinka sektora i treba ih posmatrati zajedno.3 Funkcionalna analiza ne daje procene o usaglašenosti Srbije sa evropskim zakonima i ne služi za potrebe pružanja pravnih saveta.
  3. Struktura Funkcionalne analize prati set pokazatelja navedenih u Okviru učinka (matrica u Aneksu 2 Izveštaja Funkcionalne analize), a sadržina je vođena relevantnim evropskim uporednim podacima, standardima i referencama. Okvir učinka je razvijen u tesnoj saradnji sa srpskim vlastima i EK, korišćenjem najboljih evropskih i međunarodnih praksi za merenje učinka u sektoru pravosuđa, a posebno je prilagođen kontekstu Srbije, uključujući institucionalno okruženje, karakteristične izazove Poglavlja 23 i preovlađujuće okruženje u smislu dostupnih podataka. Matrica Okvira ističe:
    1. oblasti za merenje učinka (efikasnost, kvalitet, pristup, itd.);
    2. pokazatelje učinka, u odnosu na koje se prave procene (pokazatelji odgovaraju podnaslovima navedenim u Izveštaju Funkcionalne analize);
    3. relevantne reference Poglavlja 23; i
    4. izvore podataka u srpskom sistemu.
  4. Funkcionalna analiza pokriva ceo sektor, ali se prvenstveno fokusira na sudove, jer su sudovi glavno sredstvo za pružanje usluga pravosuđa i primarne pravosudne institucije u Srbiji. Obim analize obuhvata sve vrste usluga i pokriva parnične i vanparnične aspekte građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog pravosuđa. Fokus je na stvarnoj implementaciji i svakodnevnom funkcionisanju institucija u sektoru koje pružaju usluge pravosuđa ljudima, a ne na ‘zakonu na papiru’. Obim obuhvata druge institucije u sektoru u onoj meri u kojoj one pružaju ili ograničavaju pružanje usluga sudova, uključujući: Ministarstvo pravde (MP)4 , Visoki savet sudstva (VSS), Državno veće tužilaca (DVT), sudove, javna tužilaštva, Pravosudnu akademiju, Kancelariju Ombudsmana, policiju, zatvore i profesionalne organizacije u sektoru pravosuđa (kao što su Komora, javni beležnici, privatni izvršitelji i medijatori).5 Funkcionalna analiza daje prioritet aspektima u ovom delokrugu, na osnovu dostupnih podataka, relevantnosti u odnosu na dostizanje zahteva Pravne tekovine EU i ciljeva nacionalnih politika. Funkcionalna analiza pokriva period izveštavanja od 1. januara 2010. godine do 30. juna 2014. godine.
  5. Glavna karakteristika ove analize je stavljanje akcenta na podatke i analizu. Procene su zasnovane na mešavini kvantitativnih i kvalitativnih podataka, uključujući statističke analize u upravljanju predmetima, podatke o finansijskim i ljudskim resursima, anketu o percepciji pravosuđa, anketu o dostupnosti pravde, procesne mape, pravne analize, analizu postojećih istraživanja, razgovore sa fokus grupama, radionice i ključne informativne razgovore. Svaka procena navedena u Funkcionalnoj analizi zasnovana je na podacima iz više izvora, koji su upoređeni, kako bi se predstavila što realnija i objektivnija slika.6
  6. O preciznom definisanju prioriteta i redosledu sprovođenja preporuka će odlučiti srpske vlasti, kao deo njihovog Akcionog plana za pristupanje u okviru Poglavlja 23. I pored toga, od tima Funkcionalne analize je zatraženo da prikaže preglednu listu glavnih prioriteta, čiji će napredak biti od presudnog značaja za unapređenje učinka u skladu sa evropskim standardima. Ovi podaci su navedeni u sledećem odeljku, Opšti zaključci i prioriteti.