Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Procena spoljašnjeg učinka > Pristup uslugama pravosuđa

f. Geografski i fizički pristup uslugama pravosuđa

i. Geografski pristup lokacijama sudova

  1. Geografske barijere pristupu nisu značajna smetnja u zemlji kao što je Srbija u svetlu savladive veličine i nevelike populacije. Oko 73% građana i 85% predstavnika privrede ne smatraju da geografska udaljenost sudova predstavlja problem. Jedino stariji građani i niže obrazovani, kao značajna manjina, navode da udaljenost sudova čini pravosuđe manje dostupnim.
  2. Prosečna geografska udaljenost sudova je još više smanjena zbog izmena u mreži sudova od 1. januara 2014. godine. Ranija anketa UNDP je ustanovila da je reorganizacija mreže 2010. godine donekle dovela do smetnji u pristupu sudovima za neke delove stanovništva, kao i povećanje troškova za stranke i njihove advokate i imala donekle negativan efekat na advokate koji rade u manjim mestima.581 Međutim, nedavno širenje mreže sudova povećalo je broj osnovnih sudova sa 34 na 66. Ovo širenje mreže je uglavnom postignuto pretvaranjem sudskih jedinica u osnovne sudove i na taj način skoro dupliralo broj lokacija osnovnih sudova koji vode krivične postupke i drže ročišta svakodnevno.
  3. Nema potrebe za daljim širenjem mreže sudova. Budući napori na unapređenju fizičkog pristupa trebalo bi da idu u pravcu korišćenja onlajn strategije, kao što je elektronsko podnošenje dokumenata. Kako je pristup internetu sve veći, geografske razdaljine će biti manje važne nego ranije.

ii. Fizički prostor suda i lokacije sudova

  1. Fizički prostor suda je uglavnom pristupačan korisnicima suda. Postoje jasne infrastrukturne potrebe u čitavom pravosudnom sistemu, kao i u ostalim oblastima javne uprave u Srbiji.582 Uprkos neoptimalnim fizičkim uslovima, u Anketi o pravosuđu s većim brojem učesnika iz 2009. godine, kao i u onoj iz 2013. godine, ispitanici kažu da u principu nisu ukazivali na fizički pristup kao smetnju u pružanju sudskih usluga. To ukazuje da pristup pravosuđu treba da se usredsredi na ono što je od bitnog značaja u tom pristupu. Stoga, unapređenje infrastrukture je potencijalni način da se poboljša opažanje javnosti o pristupu pravosuđu putem modernizacije pružanja pravosudnih usluga i smanjenja ograničenja za one koji rade u sudovima.583
  2. Invalidi imaju posebne probleme u pristupu zgradama sudova. Ispitanici ankete UNDP 584 ukazuju da fizička nedostupnost objektima sudova predstavlja osnovnu prepreku pristupu pravosuđu za ovu grupu. Njihova zabrinutost se odnosi pre svega na ulaze u zgrade, kretanje kroz zgrade i prilagođenost informacija za one s problemima vida, sluha ili razvoja.
  3. Takođe, na nekoliko lokacija, snalaženje u zgradama suda ume da bude problematično pošto je signalizacija ograničena, a raspored prostorija nije logičan. Na ovim lokacijama, uobičajeno je da korisnici suda lutaju hodnicima tražeći sudnice ili šaltere. To invalidne korisnike suda dovodi u posebno otežavajuću situaciju, ali utiče i na sve ostale korisnike suda. Šira upotreba jasne signalizacije bi bila jeftina inicijativa na ovim lokacijama koja bi, takođe, uštedela vreme osoblju suda i verovatno povećala zadovoljstvo korisnika. U oblastima u kojima su među bkorisnicima suda u široj upotrebi drugi jezici osim srpskog, treba koristiti višejezičke oznake. 585