Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Procena spoljašnjeg učinka > Pristup uslugama pravosuđa

Uvod

  1. Fokus ovog poglavlja procene učinka je na pristupu uslugama pravosuđa, uključujući relevantne finansijske, informativne i geografske prepreke tom pristupu.484 EK stavlja akcenat na važnost unapređenog pristupa u reformi sistema pravosuđa, a relevantni evropski standardi, bliže razmatrani u daljem tekstu, daju detalje kako delotvorni pristup zahteva pravično i brzo suđenje, sigurno i ekspeditivno izvršenje, pristup pravnom zastupanju i promovisanje mehanizama za alternativno razrešenje sporova.
  2. Pristup pravosuđu takođe predstavlja pitanje ekonomskog razvoja pošto ograničenja pristupa pravosuđu usporavaju poslovanje. Oko jedne trećine predstavnika poslovnog sektora, koji su imali iskustva s predmetima na sudu, iznose da pravosudni sistem predstavlja veliku prepreku njihovom poslovanju, a 30% ocenjuje da predstavlja umerenu prepreku (videti Slika97).485
  1. U poređenju s ostatkom Evrope, Srbija ima problem s pristupom pravosuđu. Prema Indeksu vladavine prava Projekta svetskog pravosuđa, 2014, Srbija je najniže rangirana među susednim zemljama-članicama EU i ne-članicama EU u pogledu pristupa i finansijske pristupačnosti građanskog pravosudnog sistema (videti grafikon niže).
  1. Pošto potražnja za pristupom uslugama pravosuđa može da bude neograničena, stoga je važno postaviti prioritete. Ovo poglavlje razmatra pristup kroz niz dimenzija - geografskih, informativnih i finansijskih. Unutar tog okvira, ovo poglavlje nastoji da se usredsredi na osnovne potrebe koje će uputiti na najveće prepreke pristupu za siromašne i osetljive grupe, zadovoljavajući minimum evropskih zahteva.
  2. Pristup pravosuđu nije lako izmeriti, te stoga zahteva ispitivanja van podataka koji se nalaze „u sistemu“ i razmatranje prepreka koje sprečavaju pojedince da pristupe sistemu. Vazno je uzeti u obzir iskustva i ponašanja onih koji ne stižu do sistema 487 . Da bi to postigla, Funkcionalna analiza dopunjuje empirijske podatke dobijene iz sistema s analizama iz sekundarnih izvora, velikih anketa, diskusija fokusnih grupa, širokih intervjua i obilazaka na terenu. Ovo poglavlje nastoji da proceni sistem iz perspektive korisnika suda s malo iskustva, prosečnog građanina Srbije suočenog s pravosudnim problemom, i odmeri da li sudovi daju putokaz za rešenje tog problema.488

Okvir 13: Šta odvraća ljude da koriste sudski sistem?

Prema Anketi o pravosuđu, 2014, građani čine sve da bi izbegli sudski sistem. Blizu 63% ispitanika ukazuje da ako bi imali spor za koji misle da treba da se reši na sudu, odlučili bi da ne idu na sud ili bi ozbiljno razmislili u tom pravcu. Troškovi suda i advokata, bojazan o verovatnom kašnjenju u postupku i nedostatak poverenja u sistem pravosuđa su osnovni razlozi koji su navedeni kao odbijajući za korišćenje usluga suda. U Anketi o pravosuđu s velikim brojem učesnika 2013, široka javnost s iskustvom u sudskom sistemu navela je slične bojazni o pristupu pravosuđu.

Široka javnost sa sudskim iskustvom je izrazila daleko veću bojazan u pogledu skoro svakog aspekta pristupa sudu od onih bez sudskog iskustva. To ukazuje da poboljšanje pristupa pravosuđu zahteva nešto više od jednostavne demistifikacije suda ili podizanja svesti o pristupu uslugama suda, već zahteva napore da se suštinski reši pitanje prepreka s kojima se korisnici suda susreću. Ovaj odeljak se bavi sa svakim od razloga koji su građani naveli.