Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Procena spoljašnjeg učinka > Efikasnost u pružanju pravosudnih usluga

e. Rodni uticaj neefikasnosti u sudskom sistemu

  1. Funkcionalna analiza je istražila da li je sudski sistem manje efikasan za žene ili neke druge grupe. Utvrđeno je da postoje neke razlike u dužini postupka u krivičnim predmetima gde su žene okrivljene.307 Takođe su uočene razlike u učestalosti otkazanih, neproduktivnih i efikasnih ročišta, ali je to ponovo uočeno samo u krivičnim predmetima.308 Drugi pokazatelji nisu otkrili nikakve rodne razlike.309
  2. Međutim, neefikasnosti se javljaju u određenim vrstama predmeta u kojima je veća verovatnoća da će žene biti stranka, kao što su predmeti vezani za brakorazvodnu parnicu, starateljstvo i nasilje u porodici. Proceduralne mape naglašavaju da predmeti razvoda braka i nasilja u porodici lako mogu biti ‘zaglavljeni’ i da je za njihovo rešavanje potrebno više vremena u odnosu na vremenska ograničenja propisana zakonom.310 Nepostojanje specijalizovanog procesuiranja, u kombinaciji sa mogućnostima za stranke da se upuštaju u proceduralne zloupotrebe radi taktičke prednosti, stavljaju stranke – često žene – u nepovoljan položaj u sudovima.
  3. Na primer, proceduralna mapa za brakorazvodnu parnicu navodi da sporazumna brakorazvodna parnica teče relativno lako, ali se odlaganja često dešavaju u brakorazvodnim parnicama koje zahtevaju donošenje odluke o starateljstvu nad detetom ili izdržavanju deteta. Predmet se obično ‘zaglavi’ u lokalnom Centru za socijalni rad, kome je obično potrebno dosta vremena (tj. do 6 meseci) kako bi dao svoje stručno mišljenje u predmetu. Odlaganje varira; npr. navedeno je da je Centru u Kragujevcu potrebno duže vremena nego Centru u Beogradu. Potrebno je istražiti mogućnosti za unapređenje koordinacije i saradnje između sudova i Centara za socijalni rad. Opstrukcija jedne od stranaka je čest problem u ovakvim predmetima.
  4. U razgovorima sa fokus grupama, žene su naglašavale stres koji odlaganja, ponovljena ročišta i greške mogu izazvati u parnicama za starateljstvo. Na primer, jedna žena je navela ‘Kao rezultat neefikasnog suda, moja deca su bila prinuđena da prolaze kroz 5 različitih psihijatrijskih ustanova, gde su prolazila testiranja’. Druga žena je navela:

    ‘Sudija u Pančevu je radio na mom predmetu (određivanja starateljstva) godinu dana. Ročišta su bila zakazivana svakog meseca, i tek nakon godinu dana, sudija mi je rekao da on nije kompetentan za moj predmet, tako da moram da pređem kod drugog sudije. A šta je sa mojim troškovima dolaska u sud, odsustvovanjem sa radnog mesta, šta je sa tim?’

  5. Mape i prateća svedočenja ukazuju da bi ciljane mere za unapređenje efikasnosti u porodičnim sporovima na bolji način osigurale jednak tretman ženama i muškarcima pred sudovima u Srbiji. Ovakvi predmeti su često vrlo složeni, čak i u evropskim pravosuđima visokog učinka. Međutim, postoji veliki broj lekcija iz drugih evropskih zemalja, uključujući i korišćenje specijalizovanih sudova, unapređene postupke i ciljane inicijative kako bi se deci obezbedio prioritetni tretman u obradi predmeta.