Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Procena spoljašnjeg učinka > Potražnja za uslugama prafosuđa

Pregled poglavlja

  1. Učinak suda bi trebalo da se meri u svetlu potražnje za sudskim uslugama, uključujući i broj i prirodu predmeta, opterećenost poslom i izmene u ovim faktorima tokom vremena.
  2. Potražnja za sudskim uslugama u Srbiji je slabija od proseka EU. Mereno prema broju stanovnika, srpski sudovi primaju oko 13,8 novih predmeta na 100 stanovnika, što je neznatno niže od proseka EU. S druge strane, Srbija ima gotovo dvostruki odnos broja sudija prema broju stanovnika od proseka EU, sa preko 39 sudija na 100.000 stanovnika. Kao rezultat toga, broj novih predmeta po sudiji u Srbiji iznosi gotovo polovinu126 i niži je od većine 11 članica EU i susednih zemalja u regionu.
  3. Broj sudskih predmeta je veoma uveličan u Srbiji. Mnogo toga u pravosuđu podrazumeva „predmete“, a što se ne bi smatralo predmetima u drugim sistemima.127 Veliki deo posla se sastoji od predmeta koji ne zahtevaju mnogo sudskog posla, kao što su predmeti izvršenja, čiji je broj dva puta veći od proseka EU, kao i veliki broj starih neaktivnih predmeta. Uveličanje broja predmeta može da dovede do iskrivljenje slike pravog tereta potražnje s kojim se pravosuđe suočava. Kada se broj predmeta pročisti i dalje izanalizira, količina posla u pravosuđu izgleda skromna.
  4. Broj predmeta je neravnomerno raspoređen među sudovima i bez neke jasne šeme. Neki mali sudovi su izuzetno zaposleni, dok neki veći sudovi imaju manje posla. Viši i apelacioni sudovi primaju u proseku srazmerno manji broj predmeta. Čitav niz bolnih reformi i reorganizacije sudova nisu mnogo učinili da se reši neravnomerna raspoređenost predmeta.
  5. Potražnja za sudskim uslugama takođe znatno opada. To opadanje je najočiglednije u osnovnim i privrednim sudovima gde je broj novih predmeta opao za preko jedne trećine, odnosno jedne polovine od 2010. do 2013. godine. To opadanje se verovatno može pripisati prenošenju sudskih funkcija na druge privatne ili javne aktere, kao i smanjenoj finansijskoj mogućnosti plaćanja sudskih usluga. Kao rezultat toga, količina posla opada i prosečan broj novih predmeta u čitavom sudskom sistemu opao je za jednu trećinu od 2010. do 2013. godine.
  6. Uprkos tome, sudije, tužioci i osoblje svuda u sistemu iznose da su veoma zaposleni i preopterećeni poslom. Razlozi za to leže u sistemskim problemima i načinu na koji sistem funkcioniše, što sputava spoljni i unutrašnji učinak, a ne u broju sudija, osoblja ili predmeta. Stoga, ovde je reč o sistemskim problemima i njihovim mogućim rešenjima, što i jeste fokus ove Funkcionalne analize.