Funkcionalna analiza pravosuđa u Srbiji

Analiza unutrašnjeg učinka > Upravljanje finansijskim resursima

g. Finansijska kontrola

  1. Finansijska kontrola, naročito na nivou neposrednih budžetskih korisnika, i dalje je slaba. Najočiglednija manifestacija toga su ogromne rastuće docnje, kao što je gore prodiskutovano. Kao što docnje pokazuju neuspeh u obezbeđenju poštovanja Zakona o budžetskom sistemu, one takođe ukazuju na slabu ili nepostojeću kontrolu nad efikasnošću korišćenja resursa. Zaista, teško je odrediti pravosudnu organizaciju ili jedinicu koja bi se posvetila obezbeđivanju da sudovi organizuju svoje resurse tako da usluge pružaju uz minimalni trošak.
  2. Postoji bojazan u vezi s računovodstvom finansijskih obaveza, koje pravosudni sistem, kao i uostalom ostatak javnog sektora, vrši gotovinskom metodom računovodstva. Iako sudovi imaju sisteme za registrovanje obaveza i redovno izveštavanje o obavezama, finansijski rukovodioci u sudovima i VSS obavestili su tim Funkcionalne analize da su podaci o obavezama verovatno netačni i neažurirani. Mnogi sudovi vode evidenciju obaveza, kao i druge finansijske informacije, u knjigama-registrima, a za neke sudove se navodi da ne registruju svoje obaveze blagovremeno.
  3. Pojedinačni sudovi i tužilaštva rade van JRT. Samo neposredni budžetski korisnici izvršavaju svoje budžete kroz JRT. Trezor obezbeđuje da se transferi neposrednim budžetskim korisnicima vrše u okviru odobrenih aproprijacija i granica određenih, ali Trezor se ne bavi verifikacijom bilo kojih isplata.
  4. VSS tek treba da uspostavi funkciju revizije. Mada se sudovi povremeno podvrgavaju spoljnoj finansijskoj reviziji, sada samo MP ima odeljenje interne revizije. Na osnovu podele odgovornosti između MP i VSS, MP ne vrši reviziju dela budžeta sudskog sistema kojim upravlja VSS. Kvalitet interne revizije, koju sprovodi Odeljenje za internu reviziju MP, je visok. Međutim, zbog malog broja osoblja, moguće je bilo sprovesti reviziju samo u jednom sudu tokom 2013. godine.
  5. Ima mnogo sudova koji imaju samo jedno lice u finansijskoj službi. To dovodi do fiducijarnog rizika jer ne postoji razdvajanje funkcija.
  6. Pravosudni sistem generiše finansijske podatke koji su dovoljni za zadovoljenje zahteva ali nedovoljni iz perspektive upravljanja učinkom. Pravosudni sistem prati opštu računovodstvenu klasifikaciju javnog sektora koja nije skrojena po meri rada sudova i tužilaštava. Npr, finansijska odšteta, koju sudovi isplaćuju oslobođenima od krivice, kategoriše se kao „ostale ugovorne usluge” Računovodstvene kategorije nisu po meri pravosudnih procesa poslovanja i sudovi ne sastavljaju izveštaje o upravljanju računovodstvom. Tehnologija sudskog sistema nije u stanju da poveže predmete i troškove nastale pri procesuiranju predmeta. Kao rezultat toga, bitni pokazatelji učinka, kao što je trošak po predmetu, ne prate se.